Riječ dekana prof. dr. sc. Tomislava Bolanče
Stotinu godina kemijsko-inženjerskoga studija na Sveučilištu u Zagrebu! Činjenica koja dokazuje mnogo toga.
Vizija naših profesora, osnivača Tehničke visoke škole u Zagrebu iz 1919. ostvaruje se: da podaje temeljitu teoretsku, a koliko je moguće i praktičnu naobrazbu za ona tehnička zvanja, kojih su struke u zavodu zastupljene. Iako na prvi pogled ta daleka 1919., odnosno stogodišnjica studija kemijskoga inženjerstva, daje naslutiti da se puno toga promijenilo, društveni okvir koji je dao poticaj osnivanju studija ostao je gotovo isti. Misao vodilja očituje se u potrebi hrvatskoga naroda da živi dobro, da se razvija u svim segmentima društva, da prati korak s modernim dostignućima i omogući svojim budućim naraštajima sve bolje životne uvjete te da samostalno i neovisno odlučuje o svojoj sudbini i životnome putu.
Još 1911. Hrvatsko-slavonska zemaljska vlada proračunom je predvidjela otvaranje Tehničke visoke škole u Zagrebu a osnova zakona o njezinom ustrojstvu osim ostaloga navodi: Sve se više osjeća nedostatak domaćih stručno obrazovnih tehničkih sila u zemaljskoj i privatnoj službi, a neznatan i slab razvitak u industrijskim poduzećima sve više nagoni šire slojeve pučanstva na iseljavanje u inozemstvo, poglavito u prekomorske krajeve, jer u domovini ne nalaze nužne zarade za opstanak. Tih godina napredak u Hrvatskoj vezao se uz akademsku zajednicu kao ključnu za postizanje boljitka. Konkretno, Vladimir Njegovan postaje 1919. prvi profesor analitičke i anorganske kemije Tehničke visoke škole u Zagrebu, njezin dekan i idejni začetnik studija kemijskog inženjerstva u Zagrebu. Promovirajući osnovne postulate znanstvene izvrsnosti, dovodi vrhunske znanstvenike poput Vladimira Preloga, koji razvija kemijsko-inženjerski odjel tada već Tehničkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ostvarujući suradnju s gospodarstvom, posebice onu s tadašnjom tvornicom Kaštel, koja kasnije – nakon Drugoga svjetskoga rata – prerasta u čuvenu PLIVU. Iako profesor Prelog zarana odlazi u inozemstvo te ostvaruje karijeru koja kulminira dobivanjem Nobelove nagrade 1975., što je jedno od najvećih dostignuća hrvatskoga naroda općenito kroz povijest, konstantno surađuje s kolegama iz domovine.
S pravom se može tvrditi da je Fakultet u vrijeme prethodne države bio vrlo snažan inkubator znanja te njegova transfera u gospodarstvo (PLIVA, INA, Petrokemija, Saponia, OKI, DINA, Jugoplastika itd.), iz kojeg se ostvarivao znatan udio bruto domaćeg proizvoda. To se nastavlja i do današnjih dana, doduše u puno manjem obujmu. Profesori našega Fakulteta bili su duboko svjesni da visokoškolska aktivnost ne može biti potpuna ukoliko ne postoji društveno odgovorna sredina u kojoj je stvorena i iz koje izniče. Prva žena doktorica tehničkih znanosti u Hrvatskoj (Vjera Marjanović-Krajovan), prvi predsjednik Vlade samostalne Republike Hrvatske (Franjo Gregurić), prva i do sada jedina žena rektorica Sveučilišta u Zagrebu (Helena Jasna Mencer) bili su studenti ovoga Fakulteta i dokazuju društveno odgovorno ponašanje i poštivanje najviših akademskih i društvenih normi kao i postavljanje društvene dobrobiti u središte razvoja akademske djelatnosti.
Danas, kada imamo samostalnu Republiku Hrvatsku, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu (pod kojim imenom djeluje od 1991.) nastavlja viziju naših profesora osnivača. Jasno je da znanost ne izrasta samo zbog znanosti te da je znanost nužna potreba, temelj visokoškolske edukacije i kreiranja inovacija koje se zatim prenose u društvo i potiču njegov napredak. Fakultet velikim znanstvenim doprinosom vidljivim po broju objavljenih radova, njihovoj citiranosti i sudjelovanju u znanstvenim projektima (u okviru programa Obzor 2020, europskih strukturnih i investicijskih fondova, Hrvatske zaklade za znanost i drugih), nastoji biti što relevantniji globalni čimbenik, što je nužan uvjet u težnji ka izvrsnosti. Nastavni proces zasnovan na najnovijim znanstvenim dostignućima okosnica je svakoga istraživačkoga sveučilišta, pa tako i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u okviru Sveučilišta u Zagrebu. To je jedini način da studenti, kada završe višegodišnje školovanje, mogu biti konkurentni na tržištu koje svakodnevno zahtijeva inovacije. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije danas ima po četiri preddiplomska i diplomska studija: Kemijsko inženjerstvo, Primijenjenu kemiju, Ekoinženjerstvo te Kemiju i inženjerstvo materijala. Također, nastava se izvodi na poslijediplomskome doktorskome studiju Kemijsko inženjerstvo i primijenjena kemija i poslijediplomskome specijalističkome studiju Naftno-petrokemijsko inženjerstvo a Fakultet je i koordinator sveučilišnoga interdisciplinarnoga poslijediplomskoga specijalističkoga studija Ekoinženjerstvo. Fakultet sudjeluje i u izvođenju nastave na sveučilišnome preddiplomskome odnosno diplomskome studiju Vojno inženjerstvo zajedno s još jedanaest odnosno šest sastavnica Sveučilišta te s Hrvatskim vojnim učilištem Franjo Tuđman.
Svjetska znanost, prema bazama Scopus i WOS, istraživače našega Fakulteta prvenstveno prepoznaje kao stručnjake u područjima kemijskog inženjerstva, kemije, znanosti o zaštiti okoliša i znanosti o materijalima, dok važan doprinos znanosti Fakultet također daje u područjima farmacije, energetike, biotehnologije i računalnih znanosti. Sagledavajući podatke iz spomenutih baza, može se argumentirano zaključiti da smo zasigurno vodeća institucija u Hrvatskoj u navedenim područjima i da kemijsko inženjerstvo, primijenjenu kemiju, ekoinženjerstvo te kemiju i inženjerstvo materijala podučavamo na bazi najmodernijih znanstvenih spoznaja. Navedene aktivnosti, naravno, uključuju i rad na visokosofisticiranoj znanstvenoj opremi. S obzirom na geografsko okružje kojemu pripadamo, može se reći da je Fakultet adekvatno opremljen. Samo velikim zalaganjem nastavnika, kako kod nabavke opreme tako i kod organizacije nastavnog rada, da moderna oprema bude dostupna studentima, diplomirani studenti postaju konkurentni na tržištu rada. Praktički, svi naši diplomirani studenti mogu pronaći posao u Republici Hrvatskoj u razmjerno kratkom roku a, ukoliko se odluče za odlazak u inozemstvo, u pravilu postaju iznimno cijenjeni stručnjaci. Tvrtke u Republici Hrvatskoj vezane uz područje rada Fakulteta u pravilu imaju završene studente Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije na ključnim pozicijama. Stoga je Fakultet nedavno zatražio a Sveučilište u Zagrebu odobrilo povećanje upisnih kvota na diplomskim studijima Fakulteta u službi stvaranja dodane vrijednosti jer je dokazano da na tržištu rada postoji povećana potražnja za našim kadrovima.
Pokrenuta je i suradnja s Kemijsko-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Splitu na području internacionalizacije i to osnivanjem zajedničkoga diplomskoga studija Chemical and Environmental Technologies, suradnja s Metalurškim fakultetom, Fakultetom strojarstva i brodogradnje i Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu na osnivanju zajedničkoga preddiplomskoga studija Tehnički materijali, te suradnja s francuskim kolegama s visokog učilišta ITECH – Institut textile et chimique de Lyon, u okviru koje trideset studenata iz Francuske studira jedan semestar na našem Fakultetu. Transfer znanja u gospodarstvo očituje se u suradnji sa svim većim tvrtkama vezanima uz različite grane industrije u Hrvatskoj a o uspješnosti u radu svjedoči osnivanje i poslovanje spin-off tvrtke Comprehensive Water Technology d.o.o., prve tvrtke na Sveučilištu u Zagrebu u stopostotnome vlasništvu Fakulteta i Sveučilišta. Međutim, najveće neriješeno pitanje za Fakultet odnosi se na prostorne resurse. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije nije vlasnik nekretnina u kojima djeluje a, smatrajući da je potrebno staviti se u ostvarive okvire, vrlo je izgledno da će se još mnoge generacije Fakulteta školovati na Marulićevu trgu 19 i 20 i u Savskoj cesti 16. Na nama je da danas iz takvih okolnosti izvučemo najviše.
A sutra? Tada kada budemo već iskusni član Europske unije, bit će potrebno nanovo podsjetiti se osnove zakona iz 1911. proizašle iz vizije tadašnje Hrvatsko-slavonske zemaljske vlade s početka teksta, koja govori o razlozima iseljavanja pučanstva u inozemstvo. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu bio je i bit će pokretač pozitivnih društveno gospodarskih promjena težeći napretku i ostvarivanju svih ciljeva našega naroda unutar i izvan Domovine. Skromno, dostojanstveno i snažno oslanjajući se na fakultetske snage, ustrajno i pomno promovirat ćemo najviše akademske i društvene dosege.
Utemeljeni prije stotinu godina, kao i danas, isto ćemo biti sutra!
S poštovanjem,
Tomislav Bolanča