1930-te

• Patent i proizvodnja sulfanilamida „Streptazol“

Suradnja Vladimira Preloga s Kaštelom (buduća Pliva) započela je 1936. godine, kada ga dr. Eugen Ladany, vlasnik pretežitog dijela dionica Kaštela, poziva za vanjskog suradnika. Na našim je prostorima Kaštel prvi proizvođač sirovina organskom sintezom. Nakon selidbe u Zagreb i osnivanja preparativnog odjela (1934.) obnavlja se kemijska sinteza djelatnih tvari.

Problem koji se razlikovao od kemije alkaloida je sinteza spojeva srodnih Domagkovom Prontosilu koji je bio prvo uspješno sredstvo protiv bakterijskih infekcija. Sredstvima Kaštela na Tehničkom fakultetu bio je uređen Zavod za organsku kemiju, a u tvornici izgrađen istraživački laboratorij, koji se poslije razvio u Plivin istraživački institut. Prelog se u svojem radu orijentirao na organsku sintetsku kemiju, tragajući za novim spojevima koji bi ponajprije bili temelj za proizvodnju lijekova, ali i bojila i drugih proizvoda. Ubrzo je s mlađim suradnicima i studentima započeo istraživanje kemije kinina i srodnih spojeva te proizvodnju streptazola, jednog od prvih komercijalnih sulfonilamida.

Prvi patentni spis dr. Preloga i tvrtke Kaštel Postupak za izradu azo-boja iz piperazina, koje pokazuju parazitocidno, a naročito baktericidno djelovanje trebao je poslužiti za pripremu proizvodnje azo-benzenskih sulfonamida. Nakon saznanja kako je djelotvoran samo onaj dio molekule azo-boje koji nastaje njezinom razgradnjom, dr. Prelog preusmjerava istraživanja na sulfanilamid.

S obzirom da ta metoda za dobivanje sulfanilamida još nije bila patentirana, Kaštel ga  stavlja na tržište u nevjerojatno kratkom roku u obliku tableta i injekcija, pod imenom StreptazoI i postiže ogroman tržišni uspjeh. Prelog je već tada pokazao kako može biti uspješna i korisna suradnja između sveučilišnih i industrijskih istraživačkih laboratorija. Do 1941. godine Kaštel i dr. Prelog prijavili su 16 patenata u zemlji i inozemstvu.

• Prof. Vladimir Prelog počinje predavati Organsku kemiju u ljetnom semestru ak. god. 1934./35.

Prekretnicu u nastavi i znanstvenom radu Zavoda za organsku kemiju nakon umirovljenja prof. Ivana Mareka (3. travnja 1933.) predstavlja dolazak dr. V. Preloga iz Praga u Zagreb.

Prof. I. Marek, utemeljitelj Zavoda za organsku kemiju, pozvao je 1931. godine Preloga da nakon njegova umirovljenja preuzme Katedru organske kemije na Tehničkom fakultetu. Godine 1935. Prelog je kao sveučilišni docent sa svim dužnostima profesora počeo s puno poleta i žara predavati organsku kemiju. Iste godine postaje i predstojnik Zavoda za organsku kemiju.

Najstariji pisani trag o nastavničkoj djelatnosti V. Preloga na Kemijsko-inženjerskom odjelu Tehničkoga fakulteta nalazimo u popisu grupe studenata koji su završili vježbe iz organske kemije u zimskom semestru ak. god. 1935./36.

Njegovi studenti već su na prvim predavanjima prepoznali odličnog predavača, a jasna i duhovita predavanja ostala su u živom sjećanju studenata koje je već tada pridobio za organsku kemiju. Pri tome se, kad god je to bilo prikladno, služio i izvođenjem eksperimenata, što su studenti izuzetno cijenili. Kao sjajan predavač, kakav je ostao do kraja svoje aktivne karijere, Prelog je oduševljavao ne samo redovito upisane studente već i one ranijih ili nižih godišta koji su dolazili slušati njegova predavanja.

Nepunih sedam godina (1935. – 1941.) njegova djelovanja u Zagrebu, sudbinski je utjecalo ne samo na današnji Zavod, već i na cjelokupnu hrvatsku kemijsku znanost, osobito u području organske kemije.

• 15. lipnja – Proslava povodom 25. godišnjice doktorata prof. Ivana Plotnikova

U velikoj predavaonici na Marulićevu trgu 20, s početkom u 10:30 h okupila se mnogobrojna publika kako bi uveličala ovu svečanost. Prof. Franjo Hanaman, kao organizator proslave, prvi se obratio publici zahvalivši prof. Plotnikovu na svemu što je učinio za ovaj Fakultet i znanost općenito, pogotovo na polju fotokemije.

Nakon Hanamanova pozdravnog govora, uslijedilo je obraćanje prof. Vladimira Njegovana. Podsjetio je prof. Plotnikova na još jedan važan jubilej – 10 godina otkad su njih dvojica stupila u pismeni kontakt, s obzirom na to da je Njegovan trebao pronaći nastavnike za fiziku i fizičku kemiju na tek osnovanoj Tehničkoj visokoj školi.

• 31. siječnja – Rikard Podhorsky promoviran za doktora tehničkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu

Na poslijediplomskim studijima R. Podhorsky boravio je na Faculté des Sciences u Parizu 1928. i 1929. godine, što je rezultiralo disertacijom Studije o koroziji metala.

• Izgradnja zgrade Fizikalnog instituta na Marulićevu trgu 19 privodi se kraju

Sl. 1. Izvedba temelja podruma 9.5.1927.

Južno pročelje 2. faza izgradnje,1928.

Izgradnja 2. kata, 1929.

Sjeverozapadno pročelje, 1929.

Prve skice za novi Fizikalni institut izradio je 1914. godine Vjekoslav Bastl po uputama predstojnika Fizikalnog instituta Stanka Hondla i sveučilišnoga građevnog referenta Pavla Jušića. Gradnja je trebala početi 1914. godine, ali je zbog izbijanja rata i teških poratnih prilika odgođena za trinaest godina. Nacrte za gradnju Fizikalnog zavoda zagrebačkoga Sveučilišta izradio je 1927. godine 26-godišnji arhitekt Egon Steinmann.

Izvor fotografija: I. Muraj, Gradnja zgrade fizike Filozofskog fakulteta na Marulićevom trgu, 1927. – 1929. (Stanko Hondl – život i djelo, HAZU, 2014.)