2000-te

• 19. listopada – Svečana sjednica u povodu obilježavanja 90. obljetnice Kemijsko-inženjerskog studija u Zagrebu

Obljetnica je obilježena svečanom sjednicom u dvorani na 17. katu hotela Westin, na kojoj su se uz uzvanike i goste iz akademske zajednice i gospodarstva okupili sadašnji i bivši zaposlenici Fakulteta.

Nakon pozdravne riječi dekana prof. dr. sc. Stanislava Kurajice, skupu su se obratili prof. dr. sc. Otto Horvath, dekan Fakulteta inženjerstva Panonskog sveučilišta u Veszprému (Mađarska), prof. Stanko Tonković, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, akademik Nenad Trinajstić u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu.

U povodu 90. Obljetnice izdana je Monografija Fakulteta, koju je okupljenima predstavila urednica prof. dr. sc. Marija Kaštelan-Macan.

 

• 1. veljače – Svečanost otkrivanja brončanog portreta nobelovca Vladimira Preloga, rad akademskog kipara Ivice Antolčića

---

• MZOS iz programa nabave kapitalne opreme odobrilo je Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije kupnju univerzalnoga dvopužnog ekstrudera s granulatorom

Oprema je smještena u zajedničkom Laboratoriju Fakulteta i Sveučilišnog centra za polimere (SVECIPOL) u Savskoj 16. Kupnja ove kapitalne opreme rezultat je pozitivne ocjene završenoga znanstvenog projekta Mikrokompoziti, nanokompoziti i polimerne mješavine punjene česticama, uz potporu i drugih (završenih) projekata FKIT-a: Modificiranja i stabilnost višefaznih polimernih sustava, Procesi radikalskih polimerizacija, Novi materijali za posebne namjene, Fizikalna svojstva djelomično uređenih molekulskih sustava, Novi netoksični inhibitori korozije metala, Razvoj modela procesa hidratacije, Novi materijali katalizatori za održive tehnologije i Kemometrijska optimizacija i procjena separacijskih parametara.

• 16. srpnja – Predstavljene tri edicije o Vladimiru Prelogu

U predavaonici Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, predstavljeno je hrvatsko izdanje Prelogove autobiografije pod naslovom Moja 132 semestra studija kemije. Tom je prilikom predstavljen i Zbornik radova koji su nakon skupa Vladimir Prelog i hrvatska kemija objavljeni u časopisu Kemija u industriji.

Kao poseban dodatak ovoj svečanosti predstavljen je i prikazan DVD film mr. Tihonija Brčića Vladimir Prelog – znatiželjom do istine. Svečano predstavljanje ove tri edicije okupilo je više od stotinu znanstvenika, studenata i drugih štovatelja našeg nobelovca, koje su na početku pozdravili dekan fakulteta prof. dr. sc. Antun Glasnović, gospođa Jagoda Martinčević, zastupnica u Saboru RH te prof. dr. sc. Marija Kaštelan-Macan, predsjednica Odbora za obilježavanje 100. obljetnice Prelogova rođenja.

---

• 12. studenog – Fotograf Šime Strikoman snimio milenijsku fotografiju povodom 100. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Preloga

Organizacijski odbor obilježavanja 100. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Preloga nastojao se svomu velikanu odužiti mnogim manifestacijama koje su okupile znatan broj znanstvenika i stručnjaka. Milenijskom fotografijom okupili smo sve kolege, kemičare, kemijske inženjere i njihove prijatelje svih generacija, od studenata do umirovljenika, od znanstvenih novaka do akademika, od poduzetnika do političara kako bismo ovjekovječili taj događaj i pokazali snagu naše struke.

Snimanje je obavio poznati fotograf Šime Strikoman, koji je sudionike maštovito smjestio u siluetu kemičarima znanoga Prelogova profila koji krasi i sve edicije posvećene našem nobelovcu u povodu njegova velikoga jubileja.

• 18. svibnja – Prof. dr. sc. Marin Hraste postaje redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održana je izborna skupština na kojoj su izabrani novi članovi Akademije u kategorijama članstva redoviti član, dopisni član i član suradnik. Prof. dr. sc. Marin Hraste izabran je natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Akademije (Razred za tehničke znanosti).

---

• 12. – 13. listopada – U povodu obilježavanja 100. obljetnice rođenja hrvatskoga nobelovca Vladimira Preloga održan je dvodnevni znanstveno-stručni skup Vladimir Prelog i hrvatska kemija na kojemu su izlagali eminentni organski kemičari s hrvatskih sveučilišta i instituta te pozvani predavači s ETH (Zürich) i ICT (Prag).

Skup je održan u organizaciji Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i farmaceutske tvrtke Pliva d. o. o. iz Zagreba te Instituta Ruđer Bošković, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, hrvatskog Sabora, Sveučilišta u Zagrebu i UNESCO-a. Obuhvaćao je 25 predavanja od kojih su uvodna predavanja kronološki obuhvaćala reminiscencije na rad Vladimira Preloga od njegovih početaka na Sveučilištu u Pragu do rada u našem Zavodu za organsku kemiju od 1935. do 1941. godine.

U stanci predavanja posjetitelji su imali priliku posjetiti i stalni postav izložbe Vizionari kemijsko-inženjerskoga studija na I. katu zgrade na Marulićevom trgu 20. Tamo se nalazi više fotografija V. Preloga, kao i njegova zbirka uzoraka iz područja heterocikličkih spojeva, kinuklidina, koja su minuciozno poredana i obilježena i još danas kemijski nepromijenjena. Te uzorke je Prelog često i kasnije koristio.

---

• Bolonjski proces na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije

Pojam Bolonjski proces podrazumijeva reformu visokog obrazovanja u kojoj danas sudjeluje 46 europskih zemalja. Cilj je tog procesa povećati konkurentnost i kvalitetu europskog visokog obrazovanja u odnosu na ostale razvijene zemlje stvaranjem jedinstvenog europskog visokoobrazovnog prostora (European Higher Education Area – EHEA).

Bolonjski proces počinje donošenjem Bolonjske deklaracije u rujnu 1999. u Bolonji na sastanku ministara 29 europskih zemalja. Tim je povodom objavljena Bolonjska deklaracija koja postavlja temeljne ciljeve Bolonjskoga procesa. Republika Hrvatska potpisala je Bolonjsku deklaraciju na ministarskoj konferenciji 2001. godine, a 2003. donesen je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji počiva na bolonjskim načelima. Akademska godina 2005./06. bila je prva u kojoj su svi brucoši pohađali studije usklađene s načelima Bolonjske deklaracije.

• 2. travnja – Obilježena 100. obljetnica rođenja i 20. obljetnica smrti našega istaknutoga profesora, akademika Miroslava Karšulina.

Tom je prigodom urednica edicije Istaknuti profesori prof. dr. sc. Marija Kaštelan-Macan predstavila knjižicu posvećenu akademiku Karšulinu.

---

• 20. listopada – Povodom Dana Fakulteta na 85. obljetnicu kemijsko-inženjerskoga studija predstavljena je knjiga i otvoren stalan postav izložbe Vizionari kemijsko-inženjerskoga studija autorice prof. dr. sc. Marije Kaštelan-Macan u zgradi na Marulićevu trgu 20

 

O knjizi su govorili recenzenti, profesor emeritus Vladimir Muljević i dr. sc. Krunoslav Kovačević, a svečani ugođaj upotpunio je akademski zbor Vladimir Prelog pod ravnanjem Ive Juras. Knjiga i izložba obuhvaćaju živote i djela šesnaestorice utemeljitelja i istaknutih profesora našega studija. Izložbu je otvorila je ravnateljica Tehničkoga muzeja gospođa Božica Škulj.

Vjerujem da će posjetitelji uživajući u ljepoti starih instrumenta i dokumenata i maštovitosti laboratorijskog posuđa steći sliku o stasanju i razvoju kemijskoga inženjerstva u XX. stoljeću. Nadati se da će izložba biti instruktivna za mlađe generacije nastavnika i studente i potaknuti ih da slijede entuzijazam i vizionarstvo svojih prethodnika, ali i poticajna učenicima koji se tek moraju odlučiti za izbor studija. Marija Kaštelan-Macan

---

• Prof. dr. sc. Ljerka Duić prva dobitnica nagrade Franjo Hanaman za promicanje imena Fakulteta
  

Nastojanja Fakulteta da promiče svoje ime putem istaknutih pojedinaca koji će svojim primjerom djelovati na mlađe suradnike, rezultiralo je utemeljenjem nagrade Franjo Hanaman koja je 2004. godine dodijeljena prvi put.

Nagradu je primila prof. dr. sc. Ljerka Duić za svoje svekoliko nastavno, znanstveno i javno djelovanje. U posebne joj se zasluge pripisuje utemeljenje današnjega Udruženja (nekada Zaklade) FKIT za stipendiranje izvrsnih studenata i vrlo uspješne organizacije obilježavanja 70. obljetnice studija, pri čemu je uspjela okupiti velik broj bivših studenata i potaknuti ih da pomognu fakultetu.

 

• 7. siječnja – Otkrivanje spomen ploče nobelovcu Vladimiru Prelogu povodom pete obljetnice smrti

Spomen ploča je postavljena u predvorju zgrade na Marulićevu trgu 20 i trajan je znamen budućim generacijama za sjećanje, da je u našem narodu rođen i djelovao nobelovac Vladimir Prelog.

---

• Otvorena skupna izložba povodom 10. obljetnice Likovne sekcije AMACIZ-a

 

Likovna je sekcija svoju 10. obljetnicu obilježila skupnom izložbom u Galeriji AMACIZ i prigodnim, lijepo uređenim katalogom u kojemu je dr. sc. Biserka Tkalčec dala kratak povijesni pregled rada sekcije, a umjetnički voditelj prof. A. Forenbacher koji je i postavio izložbu naglasio različitost stilova izlagača. Slijede simpatične, vrlo kratke (4 – 5 redaka) autobiografije slikara amatera i reprodukcije izloženih slika. Katalog je trajan spomen na ljubav i rad amaterskih slikara stasalih u okviru AMACIZ-a.

 

---

• 27. listopada – Otvorenje Kluba nastavnika u podrumu zgrade na Marulićevu trgu 20

 

• 5. travnja – Prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer izabrana za prvu rektoricu u povijesti Sveučilišta u Zagrebu

• 28. listopada – Na sjednici Fakultetskog vijeća predstavljena prva knjiga iz edicije Istaknuti profesori posvećena svekolikoj djelatnosti profesora Branka Kunsta
  

  ---

• Obnovljeno krovište i vanjsko pročelje zgrade na Marulićevu trgu 20

• Osnovan SVECIPOL – Sveučilišni centar za polimerstvo

Na 5. sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, prorektorica Helena Jasna Mencer obavijestila je Senat da je INA, Sektor strateškog razvoja, istraživanja i investicija donirala Sveučilištu poluindustrijsku opremu za preradu plastomera i opremu za mehaničku i fizikalno-kemijsku karakterizaciju polimera. Namjera je bila da se preko Sveučilišnog centra za istraživanje polimera očuva i educira stručni i znanstveni ljudski potencijal te uz pomoć stručnjaka u drugim ustanovama i industriji razvija područje polimerstva.

Centar ima savjetodavnu i poticajnu ulogu u smislu prijenosa tehnoloških znanja prema gospodarstvu. Prostor za djelovanje Centra osigurali su Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije te Fakultet strojarstva i brodogradnje.

---