1950-te

• Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet preimenovan u Tehnološki fakultet

• Osnovan Kabinet za društvene i humanističke znanosti kao zasebna organizacijska jedinica

Sredinom 1957. godine, Sveučilišni savjet donio je odluku o nastavi predmeta Društveni razvitak i socijalistička izgradnja i samim time ukazala se potreba za osnivanjem Kabineta za društvene znanosti i ekonomiku.  Krajem 1961. mijenja se naziv predmeta u Osnove društvenih nauka s posebnim dijelom u 2. godini studija – Industrijska sociologija. Kasnijih godina donesene su Opće programske osnove visokog obrazovanja kada se uvode dva nova predmeta – Osnove marksizma i Teorija i praksa socijalističkog samoupravljanja.

Nastavu engleskoga i njemačkoga jezika Fakultet organizira od akad. god. 1980./81. Do tada su je izvodili gostujući nastavnici, što je nakon navedene godine ostao slučaj i za tada aktualnu nastavu ruskoga i francuskoga jezika.

Obvezni kolegij Tjelesna i zdravstvena kultura uveden je u prve dvije godine studija u akad. god. 1982./83. Tadašnja nastavnica mr. sc. Branka Brčić, v. pred., djelovala je u prvo vrijeme u okrilju Kabineta za društvene znanosti i ekonomiku, a zatim samostalnoga Kabineta za kineziologiju te potom naslovnoga kabineta.

• Prof. Miroslav Karšulin postaje redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU)

Svojim znanstveno-istraživačkim radom u okviru Razreda za matematičke, fizičke, kemijske i tehničke znanosti te naročito idejama i radom na osnivanju novih oblika djelovanja Akademije, mnogo je pridonio razvoju te ustanove u suvremenom smjeru, nastojeći poticati povezivanje teoretskih znanja i laboratorijskih istraživanja s primjenom u industrijskoj i uopće gospodarskoj praksi u Hrvatskoj.

Među brojnim projektima koje je kao glavni tajnik Akademije potaknuo i vodio u razdoblju od 1961. do 1972. treba istaknuti organizaciju više znanstvenih skupova iz elektrokemije, korozije i zaštite materijala, silikatne kemije, boksita i nemetala, pri čemu je organizirao dolazak eminentnih stručnjaka iz inozemstva koji su održali predavanja u Akademiji ili na Tehnološkom fakultetu gdje je bio redoviti profesor.

Od 1965. do 1983. bio je voditelj Zavoda za zaštitu materijala od korozije i desalinaciju JAZU u Dubrovniku, gdje je sa svojim suradnicima razvio opsežnu istraživačku djelatnost na području studija korozije i zaštite materijala (metala i betona) od korozije morskom vodom.

• Osnovan Zavod za opću i anorgansku kemiju

Od osnutka Tehničke visoke škole, odnosno Tehničkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa do početka 1941., nastavu iz kolegija Anorganska kemija držao je profesor dr. V. Njegovan. Vježbe iz tog predmeta bile su uključene u praktikum analitičke kemije, tako da je cjelokupni kolegij pripadao Laboratoriju, odnosno Zavodu za analitičku kemiju. Godine 1951. oformljen je samostalan kolegij, no nastavni i znanstveno-istraživački rad bio je vezan za Zavod za anorgansku, analitičku i fizikalnu kemiju Farmaceutskog fakulteta.

Početkom 1954. godine dr. Ivan Filipović izabran je za prvog profesora samostalnog kolegija Anorganska kemija na kemijsko-tehnološkom odsjeku Tehničkoga fakulteta. Odmah je pristupio formiranju organizacijske jedinice koja je preuzela sav nastavni i znanstveno-istraživački rad na području anorganske kemije na spomenutom odsjeku.

• Započinje proces razdvajanja Tehničkog fakulteta, temeljem odluke Sabora NRH (NN 23/56)

• 26. svibnja – na 129. izvanrednoj sjednici Vijeća dekan dr. Danilo Blanuša izvještava da je Sabor NRH donio odluku o pretvaranju odsjeka Tehničkog fakulteta u posebne fakultete i da se formiraju četiri samostalna fakulteta: Arhitektonsko-građevinsko-geodetski, Kemijsko-prehrambeno-rudarski, Strojarsko-brodograđevni i Elektrotehnički.
  

  ---

• 29. lipnja – održana zadnja, 130. po redu sjednica Vijeća Tehničkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

• 1. srpnja – Četiri samostalna fakulteta započela s radom
  

  ---