1979.

  • Osnovan Zavod za industrijsku ekologiju

Povijest Zavoda počinje 1946. godine, kada je na Kemijskom odsjeku Tehničkoga fakulteta osnovan Zavod za tehničku botaniku i tehničku mikrobiologiju.


  • Reorganizacijom Zavoda za kemijsko inženjerstvo nastaju Zavod za mehaničko i toplinsko inženjerstvo i projektiranje te Zavod za reakcijsko inženjerstvo i katalizu

Krajem 1979. završen je proces nove reorganizacije Tehnološkoga fakulteta. Integracijskim procesom dio bivšeg Zavoda za kemijsko inženjerstvo, odnosno Laboratorij I i Laboratorij IV postaju novi Zavod za mehaničko i toplinsko inženjerstvo i projektiranje u sklopu OOUR-a Institut kemijskog inženjerstva.


  • Spomenutom reorganizacijom formiran je i Zavod za reakcijsko inženjerstvo i katalizu. Na tadašnjem Tehničkom fakultetu od samoga se početka u Zavodu za fiziku i fizičku kemiju počelo razvijati područje katalitičke kemije. Snažniji poticaj razvoju ove discipline daje dr. Ivan Brihta koji od 1949. godine organizira predavanja iz kolegija Tehnička kataliza. Usporedno s tim izvodi i vježbe u industrijskim pogonima.

  • Reorganizacijom Tehnološkog fakulteta, Biotehnološki odjel prerasta u današnji Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Studij Prehrambene tehnologije i Biotehnologije na Sveučilištu u Zagrebu ustrojen je odlukom Sabora SRH od 1956. godine, kada je dotadašnji odsjek Tehničkog fakulteta izdvojen u zaseban fakultet, Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet s tri odsjeka. 1960. godine Prehrambeno-tehnološki odsjek prerastao je u Biotehnološki odjel Tehnološkog fakulteta, da bi se u konačnici 1979. osamostalio


1978.

  • OOUR Metalurškog inženjerstva u Sisku donosi odluku o izdvajanju iz sastava Tehnološkoga fakulteta u Zagrebu

U okviru integracijskih kretanja na području obrazovanja, znanstvenoga rada i materijalne proizvodnje, pokazala se društvena potreba izdvajanja studija metalurgije iz sastava Tehnološkog fakulteta i formiranja Metalurškog fakulteta kao OOUR-a RO Metalurški fakultet u Sisku.Taj fakultet je tijekom 1977./78. godine i formiran, te je postao najmlađa članica Sveučilišta u Zagrebu.

1974.

  • Reorganizacija Tehnološkoga fakulteta

Primjenom Ustavnih amandmana i reformom visokoškolskog obrazovanja, 1974. godine pristupilo se reorganizaciji Tehnološkoga fakulteta na način da se ukidaju Kemijsko-tehnološki, Biotehnološki, Metalurški i Naftno-petrokemijski odjeli, a formiraju se nove Osnove organizacije udruženoga rada (OOUR) prema području nastavne i znanstvene djelatnosti, tj. srodnosti predmeta:

  1. OOUR Institut inženjerske kemije
  2. OOUR Institut kemijsko-procesnog inženjerstva
  3. OOUR Kemijskih tehnologija naftnog i polimernog inženjerstva
  4. OOUR Institut tekstilnog inženjerstva
  5. OOUR Institut prehrambenog i biokemijskog inženjerstva
  6. OOUR Metalurškog inženjerstva (Sisak)
Sama činjenica da se nastava izvodila u osam zgrada u Zagrebu i dvije u Sisku, ne računajući dio nastave koju Tehnološki fakultet preuzima od drugih fakulteta, govori o teškoćama organizacije nastave.

  • Osnovan Zavod za tehnologiju nafte i petrokemiju kao samostalna, znanstveno-nastavna organizacijska jedinica na Tehnološkom fakultetu

Djelatnost u području prerade nafte, naftnih proizvoda, kao i temeljnih petrokemijskih procesa i proizvoda uvedena je znatno ranije u nastavne planove i programe. Već ranih pedesetih godina predavani su kolegiji koji su obuhvaćali navedenu tematiku, prvenstveno predmeti Organska kemijska tehnologija i Kemijska prerada nafte, s pripadajućim laboratorijskim vježbama te seminarskim i diplomskim radovima.

Godine 1960. u okviru Tehnološkog fakulteta u Zagrebu osnovan je Kemijsko-tehnološki odjel za naftu u Sisku s odgovarajućim nastavnim kabinetima iz predmeta Kemijska tehnologija nafte, Industrijska prerada nafte, Procesi petrokemijske industrije i nekoliko sličnih predmeta. Laboratorij u Sisku prestaje s radom 1981. te od tada Zavod djeluje samo u Zagrebu.


1970.

  • Osnovan Zavod za mjerenja i automatsko vođenje procesa

Reorganizacijom Tehnološkog fakulteta, Laboratorij za mjerenja i automatsko vođenje procesa u okviru Katedre za kemijsko inženjerstvo postaje Zavod za mjerenja i automatsko vođenje procesa.

Prof. dr. sc. Juraj Božičević

Prva nastava iz područja mjerenja i automatizacije odvijala se na studijima Tehnološkog fakulteta krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina. Tada je u okviru novoosnovanog Biotehnološkog odjela organiziran i prvi Laboratorij za mjerenje, regulaciju i automatizaciju čiji voditelj je bio dr. Ivan Hruška. Izborom Jurja Božičevića u zvanje docenta, 1967. godine na odjelima u Sisku osnovan je Laboratorij za mjerenja i automatsko vođenje procesa. Prof. Božičević iste je godine uveo kolegij Mjerenja i automatskoga vođenja procesa u studij Kemijskog inženjerstva, a 1971. napisao prvu knjigu na hrvatskom jeziku iz toga područja – Automatsko vođenje procesa.


 

1971.

  • Prva knjiga iz područja kemijskog inženjerstva na hrvatskome jeziku je prijevod s ruskoga, tada vrlo suvremenog djela Viktora V. Kafarova – Metode kibernetike u kemiji i kemijskoj tehnologiji (Tehnička knjiga, Zagreb).

Knjigu su preveli docent Juraj Božičević, predavač Ivica Štern te asistentica Ranka Franz-Štern i time znatno pridonijeli sređivanju hrvatskoga nazivlja na tom području.

Nedostatak opće prihvaćene terminologije s ovog kompleksnog područja bio nam je pri prevođenju najveća teškoća. Slično je i sa simbolima. Našu prvotnu želju da u cijeloj knjizi ujednačimo simbole nije uspjelo u potpunosti ostvariti. Gdje je bilo moguće, jednadžbe su pisane veličinski, a uveden je i međunarodni sistem jedinica. U toku prevođenja ispravljene su uočene pogreške. Radi jasnoće i točnosti izlaganja, na nekim je mjestima neznatno izmijenjen tekst, ali osnovna autorova misao ostala je nepromijenjena.